|
| |
|
ISTORIJA VELIKIH
|
|
9. avgusta 1949. registrovana je rukometna sekcija
«Sloge», u sastavu ekipe tih prvih godina bili su: Tomislav Bojkovac, Dušan
Stanojević, Boško i Miodrag Đurović, Milan Vasić, Ignjat Marković, Aleksandar
Ležimirac, Vasa i Mile Jovanović, Mića Turudija, Radovan Silaški, Stanko Sič...,
a Novosađani su osvojili prvu titulu prvaka Pokrajine, (u velikom rukometu) u
odlučujućem meču savladavši «Spartaka».
Iz vremena velikog rukometa
(sleva) Đorđe Peterović, Milan Keresin, Nenad Mimica, Slavko Crnić,
Aleksej Polinski, Lajoš Sokolaji, Đorđe Mušicki, Jovan Gajin, Stanko
Sič, Milenko Markov, i Dušan Stanojević.

|
|
«Vojvodina» je dobila mušku seniorsku ekipu početkom
1957. godine. Bila je to prvorazredna senzacija. Kompletna prva garnitura
«Železničara» pristupila je mlađem gradskom rivalu.

Ekipa "Vojvodine" iz 1957. godine.
Čuče (sleva): Milenko Markov, Dušan Milić, Miloš Novičić, Dušan Vujičić,
Aleksandar Ležimirac i Radoslav Balać. Stoje: Zdravko Dunđerski, Dragan
Ilić, Vojislav Savkov, Mihajlo Blažić, Vlastimir Dačić i Milorad Šilić.

|
|
«Vojvodina» je već naredne
sezone ostvarila, za sve neočekivan, uspeh osvajanjem titule prvaka Srbije,
ispred «Partizana» Beograd, «Železničara» Niš, «Normalista» Priština. Od 26. do
28. juna 1959. godine Novosađani su bili domaćini kvalifikacionog turnira za
ulazak u Saveznu ligu, gde su morali da se zadovolje drugim mestom.
Nesuđeni prvoligaši - ekipa
"Vojvodine" na kvalifikacijama u Novom Sadu 1959. Čuče (sleva):
Vlastimir Dačić, Miloš Novičić, Dušan Vujičić; Stoje: Vasa Jovanović,
Aleksandar Marković, Dragan Ilić, Vojislav Savkov, Milorad Šilić i
Milenko Markov.

|
|
Značajan događaj za Klub zbio se u sezoni 1972/73, kada
je «Vojvodina» dobila prvog profesionalnog trenera. Te sezone ekipa se izborila
za visok plasman i mesto u Drugoj ligi, ali nažalost, nisu se zadržali u novom
društvu.
1976. godine ekipa se ponovo izborila za mesto u Drugoj ligi. Usledilo je
nekoliko sezona promenljivih rezulatata i igara, da bi «Vojvodina» opet skrenula
na sebe pažnju 1987/88, kada je bila prvak Vojvođanske superlige i kvalifikovala
se u Prvu «B» ligu – grupa sever.
Uoči početka sezone 1992/93. čelne pozicije u Klubu
preuzeli su novi ljudi. «Vojvodina» je ubedljivo prva stigla na cilj Druge lige
– sever, a neospornu vrednost su potvrdili na kvalifikacionom turniru za ulazak
u Prvu ligu, održanom od 28. maja do 1. juna 1993. u Kikindi. Ostvarenje
decenijama sanjanog sna postigli su : Šandor Hodik, Dejan Aničić, Đurađ
Trbojević, Milanko Savčić, Aleksandar Ubavić, Andrija Senić, Miodrag Mučibabić,
Petar Vokić, Milan Milošević, Radovan Kukić, Veselin Pižurica, Goran Stojić,
Marijus Zarija i Aleksandar Šaranović.
Vladimir Vujin

Istorijski uspeh - ekipa "Vojvodine" koja je 1993. godine ušla u prvu ligu -
stoje (sleva): Miličević, "Tehniko", Gošnjić, Mučibabić, Senić, Aničić,
Šaranović, Ubavić, Hodnik, Trbojević, srtučni savetnik Popmihajlov,
Čuče: Todorović, Milošević, Savčić, Stojić. Kukić, Sejfulovski, Bokić, Krstić i
Tešić.
 |
|
Sezona 2004/2005. je sezona najvećih uspeha RK
«Vojvodina-Univerexport». Kao nikada do tad ekipa Vojvodine je načinila nenadani
zaokret: od kandidata kojem su davane marginalne šanse za najviši plasman uspeli
su da zasene sve svoje rivale, iznenade i razuvere sve skeptike i dođu do duple
krune. Postali su šampioni prvi put, posle 56 godina od
osnivanja kluba. Uspeli su da se otarase večitog kompleksa inferiornosti i
stekli osobinu dobitnika.
Hrabro su se suočili sa svim problemima, i uspeli na delu da dokažu da se uz
kvalitetan rad, kolektivni duh, dobru atmosferu i samodisciplinu mogu ostvariti
vrhunski rezultati.
Jovan Stefanović

Prvi šampioni (sleva): Zoran
Kurteš, Šandor Hodik, Goran Arsenić, Dušan Pašić, Rade Mijatović, Srđan
Vučićević, Boban Knežević, Vladimir Ognjenović, Vladimir Čorlija, Božidar
Nadoveza, Mirko Milašević, Predrag Vujadinović, Branislav Radišić, Predrag
Peruničić, Đorđe Ćirković i Vladimir Mandić.

|
| |
|